U 2025. godini, Elektroprivreda Srbije je započela korišćenje obnovljivih izvora energije puštanjem u probni rad vetroparka Kostolac snage 66 MW. Ovaj projekat predstavlja značajan korak ka energetskoj tranziciji, a u isto vreme, solarna elektrana Petka sa snagom od 10 MW dodatno doprinosi razvoju obnovljivih kapaciteta.
U analizi OIE Srbija istražuje se napredak elektroprivreda u regionu u razvoju solarnih i vetroelektrana.
Tokom godina, elektroprivrede su se oslanjale na ugalj i velike hidroelektrane, ali poslednjih godina sve više se fokusiraju na izgradnju vetroparkova i solarnih elektrana. Iako mnoge zemlje imaju iskustvo u ovoj oblasti, razlike u tehnologijama i razvojnim dinamikama su evidentne.
Slovenija, na primer, nema vetroelektrane u državnom vlasništvu, ali planira izgradnju najveće plutajuće solarne elektrane u Evropi.
Albanija takođe napreduje, postavljanjem solarnih panela na brane hidroelektrana, što je praksa koju sledi i Crna Gora.
Severna Makedonija je prva u regionu pokrenula vetroelektranu, a planovi za solarne projekte su ambiciozni.
Crna Gora trenutno nema zeleni megavat u državnom vlasništvu, ali se očekuje da će do 2026. godine krenuti sa radom vetroelektrana Gvozd.
Analiza obuhvata investicije, kapacitete i planove elektroprivreda iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije.
Srbija – Vetropark Kostolac kao simbol energetske tranzicije
U Kostolcu, nekadašnje odlagalište uglja je pretvoreno u vetropark, dok je deo prostora postao solarni park. Investicija u vetropark iznosi 144 miliona evra, a finansirana je kombinacijom kredita i donacija.
Hrvatska – Vetroelektrana Korlat izvan sistema podsticaja
Korlat, kao prva vetroelektrana u Hrvatskoj, pokrenuta je 2018. godine i od tada proizvodi značajne količine energije.
Slovenija fokusirana na solarne projekte
Slovenija se usmerila na solarne elektrane, dok se vetroenergija suočava sa izazovima.
Bosna i Hercegovina – Prvi veliki vetropark u RS
Vetroelektrana Hrgud biće ključni deo budućeg energetskog razvoja Republike Srpske.
Crna Gora i Severna Makedonija – Razvoj vetroelektrana i solarnih kapaciteta
Projekti poput Gvozda i Bogdanca pokazuju napredak u obnovljivim izvorima.
Albanija – Solarni paneli na hidroelektranama
Inovativni pristupi u Albaniji kombinuju hidro i solarnu energiju, čime se smanjuju rizici.
Investicije i budućnost
Regioni su napravili korake ka obnovljivim izvorima, oslanjajući se na evropske proizvođače i međunarodne finansijske institucije za podršku projektima.

